Marihuana / Kanabis

Kanabis je prirodni proizvod, čiji glavni psihoaktivni sastojak je tetrahidrokanabinol (Δ9-THC). Biljka kanabisa (Cannabis sativa L.) je široko rasprostranjena te raste u umjerenim i tropskim područjima. Zajedno s duhanom, alkoholom i kofeinom, pripada skupini najčešće konzumiranih droga diljem svijeta, te se kao droga i izvor vlakana koristi od povijesnih vremena.
Biljni kanabis sastoji se od suhih cvjetnih vrhova i lišća. Kanabis smola je komprimirana kruta tvar izrađena od smolastih dijelova biljke, a kanabisovo (hašiš) ulje je ekstrakt otopine kanabisa.
Kanabis se gotovo uvijek pušio, često pomiješan s duhanom. Gotovo sva potrošnja biljnog kanabisa i smole je nezakonitog podrijetla. Postoje tvrdnje o terapeutskim učincima kao analgetik, a Dronabinol je licencirani lijek u nekim zemljama za liječenje mučnine uzrokovane kemoterapijom za liječenje karcinoma. Kanabis proizvodi i Δ9-THC su pod međunarodnom kontrolom.

Marihuana se javlja u različitim oblicima kao suho lišće, cvijet, stabiljka i sjemenka iz biljke konoplje Cannabis sativa, koja sadrži psihoaktivnu (utječe na mozak) kemikaliju delta-9-tetrahidrokanabinol (THC), kao i druge povezane smjese. Taj biljni materijal također može biti koncentriran u smoli koja se naziva hašiš ili može biti u obliku ljepljive crne tekućine koja se zove hašiševo ulje.
 

Marihuana se najčešće puši u obliku ručno rolanih cigareta (joint) ili se puši u lulama "pipes" ili "water pipes" (bongovima). Dim marihuane ima prepoznatljiv slatko-kiseli miris. Marihuana se može miješati i za hranom ili se skuhati kao čaj.
 

Kada se marihuana puši THC ubrzano prolazi iz pluća u krvotok što nosi kemikaliju do mozga i ostalih organa kroz tijelo. Apsorbira se polakše ukoliko se unosi kroz hranu ili piće.

Bez obzira na način konzumiranja THC utječe na specifične molekule u moždanim stanicama koji se nazivaju kababinoidni receptori. Ti receptori su uobičajeno aktivirani od strane kemikalije koja je slična THC-u i koja postoji u tijelu (kao što je anandamid) i dio je mreže komunikacijskog sustava koji se naziva endokanabinoidski sustav. Taj sustav ima ključnu ulogu u uobičajenom razvoju mozga i njegovim funkcijama.

Najveća gustoća receptora kanabinoida je pronađena u dijelovima mozga koji utječu na osjećaj ugode, pamćenje, razmišljanje, koncentraciju, percepciju osjetila i vremena i koordinirane pokrete. Marihuana pojačava aktivnost endokanabinoidnoog sustava, uzrokujući osjećaj uzbuđenja (high) i ostale učinke koje konzumenti osjećaju. Ti efekti uključuju izmijenjenu percepciju i raspoloženje, poremećenu koordinaciju, problemi s razmišljanjem i rješavanjem problema i poremećena sposobnost učenja i pamćenja.

Marihuana također utječe na razvoj mozga, i kada se konzumira češće od strane mladih ljudi posljedice na razmišljanje i memoriju mogu trajati duže ili čak mogu biti trajne. Nedavno istraživanja na konzumentima marihuana koju su s konzumiranjem započeli u pubertetu otkrila je znatno smanjenu povezanost u područjima mozga odgovornima za učenje i pamćenje.

Veliko dugotrajno istraživanja u Novom Zelandu pokazalo je kako su ljudi, koji su konzumirali marihuanu u većim količinama za vrijeme puberteta, izgubili u prosjeku 8 bodova IQ-a za razdoblje 13-38 godina. Što je još važnije, izgubljene kognitivne sposobnosti nisu u potpunosti obnovljene kod onih koji su prestali s pušenjem marihuana u odrasloj dobi. Kod onih koji su započeli pušenje marihuane u odrasloj dobi nije primijećen pad IQ-a.
 

Marihuana može izazvati široki spektar posljedica, osobito na izvantjelesno i mentalno zdravlje.

Dim marihuane nadražuje pluća stoga učestali pušači marihuane mogu iskusiti iste respiratorne probleme kao i pušači duhana kao što su svakodnevno kašljanje i proizvodnja sluzi, češće akutne bolesti u prsima i pojačani rizik od upale pluća. Jedno istraživanje je pokazalo kako ljudi koji često puše marihuanu ali ne puše duhan imaju češće zdravstvene probleme i češće izostaju s posla za razliku od osoba koja ne puše marihuanu ponajviše zbog respiratornih bolesti. Još uvijek nije poznato da li pušenje marihuane doprinosi riziku od dobivanja raka pluća.

Marihuana također povećava broj otkucaja srca ubrzo nakon pušenja za 20-100 posto, a taj efekt može trajat i do tri sata. U jednom istraživanju procijenjeno je kako konzumenti marihuane imjau 4,8 puta veći rizik od srčanog udara tijekom prvog sata nakon pušenja. Rizik može biti veći kod starijih osoba ili onih koji imaju osjetljivo srce.

Mnoga istraživanja su povezala dugotrajno konzumiranje marihuane s mentalnim bolestima. Velika doza marihuane može izazvati privremeno psihotičnu reakciju kod nekih konzumenata (uključujući halucinacije i paranoju). Konzumiranje marihuane može pogoršati tijek bolesti kod pacijenta sa shizofrenijom. Veliki broj istraživanja koja prate konzumente tijekom određenog perioda vremena također su ukazali na povezanost konzumiranja marihuane i kasnijeg razvoja psihoze. Ova veza je pod utjecajem genetičkih varijabli no također ovisi i o količini koju osoba konzumira, snagi koju droga ima, i godinama prvog konzumiranja – oni koji su počeli s konzumiranje u mlađoj dobi su u većem riziku za kasnije probleme.

Povezanost je također pronađena između marihuane i ostalih mentalnih zdravstvenih problema kako što su depresija, anksioznost, razmišljanje o samoubojstvu među adolescentima i poremećaji osobnosti uključujući nedostatak motivacije u uključivanje tipičnih aktivnosti koju uključuju neke nagrade. Potrebna su još neka istraživanja kako bi se potvrdila i bolje razumjela ta povezanost.

Konzumiranje marihuane tijekom trudnoće povezano je s povećanim rizikom neurobihevioralnih problema kod beba. Iz razloga što THC i ostale smjese u marihuani oponašaju vlastite tjelesne endokanabinoidne kemikalije konzumiranje marihuane kod trudnica može utjecati na razvoj endokanabinoidnog sustava u mozgu fetusa. Dijete može imati različite probleme uključujući problema s zadržavanjem pažnje, pamćenjem i sposobnosti rješavanja problema.
Dodatno, marihuana ima ozbiljne posljedice na sposobnost procjene i motornu koordinaciju te doprinosi povećanom riziku od ozljeda ili smrtnih posljedica za vrijeme vožnje automobila.

Nedavna analiza podataka iz nekoliko studija pokazuje kako konzumiranje marihuane dvostruko povećava rizik vozača da sudjeluje u prometnoj nesreći. Na smanjenu sposobnost vožnje mnogo je gora kombinacija marihuane i alkohola od uzimanja svake supstance zasebno.
 

Tinkture kanabisa su nekada bile u uporabi, ali su uklonjene iz farmakopeje prije mnogo godina. Biljni kanabis (poznat kao 'kanabis Flos'), s nominalnim THC sadržajem od 18%, dostupan je kao lijek na recept u Nizozemskoj. Primjenjuje se kod oboljenja od multiple skleroze, određene vrste boli i drugih neuroloških stanja. Ekstrakt kanabisa (Sativex) je licenciran u Kanadi.

Sredinom listopada 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snagu je stupio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept koji omogućava uporabu kanabisa u medicinske svrhe. Opširnije informacije o navedenoj temi dostupne su na stranici Ministarstva zdravlja

Količina THC-a u uzorcima marihuane prikupljenima od strane policije je u stalnom porastu unazad nekoliko desetljeća. U 2012. godini koncentracija THC-a u marihuani je u prosjeku oko 15 posto u odnosu na četiri posto koliko je bilo 80-tih. Za nove konzumente to može značiti izlaganje većim koncentracijama THC-a s većom vjerojatnosti ostvarivanja štetnih ili nepredvidivih reakcija. povećanje u potentnosti može biti razlog povećanog broja posjeta odjelu hitne službe koja uključuju konzumiranje marihuane. Za česte konzumente to može znači povećani rizik od stvaranja ovisnosti ukoliko se izlažu redovito velikim količinama marihuane. Unatoč tome, cijeli niz posljedica konzumiranja marihuane još uvijek nije u potpunosti istražen. Na primjer, iskusni konzumenti mogu prilagoditi količinu unosa marihuane u skladu s njezinom jačinom.
 

Suprotno uvriježenom mišljenju marihuana stvara ovisnost. Neka istraživanja procjenjuju da devet posto konzumenata postane ovisno o marihuani. Ova brojka raste među onima koji započinju s konzumacijom u mlađoj dobi (otprilike 17 posto, ili jedna od šest osoba) i među onima koji konzumiraju marihuanu svakodnevno (25-50 posto).

Osobe koje su dugotrajno konzumirale marihuanu te pokušavaju prestati izvještaju o simptomima ustezanja koji uključuju razdražljivost, nesanicu, smanjenje apetita, anksioznost i žudnja za drogom a sve to zajedno onemogućava osobu od suzdržavanja. Bihevioralne intervencije uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju i motivacijske poticaje (to jest pružanje vaučera za hranu ili usluge pacijentima koji ostaju čisti) su se pokazale učinkovitima u liječenju ovisnosti od marihuane. Iako trenutno nije dostupan niti jedan lijek nedavna otkrića pružaju nadu za razvoj lijekova koji bi olakšali ustezanje, blokirali psihoaktivan utjecaj marihuane i spriječili recidiv.
 

Istraživanja pokazuju kako konzumiranje marihuane može stvoriti probleme u svakodnevnom životu ili može probleme učiniti još težima. Učestali konzumenti marihuane generalno izvještavaju o nižem stupnju zadovoljstva životom, slabijem mentalnom i fizičkom zdravlju, većim problemima u intimnim vezama te slabijim akademskim i poslovnim uspjehom u odnosu na ne-konzumente. Na primjer, konzumiranje marihuane je povezano s većom vjerojatnosti napuštanja škole. Nekoliko istraživanja također povezuje konzumiranje marihuane kod zaposlenih osoba s povećanim izostankom s posla, sporošću, nesrećama, radničkim zahtjevima za odštetom i odbijanjem zaposlenja.
 

Poznat kao trava, žiža, pljuga, kanabis je najraširenija ilegalna droga u Hrvatskoj 
 

(EU)
Procjenjuje se da je marihuanu barem jednom u životu koristilo oko 77 milijuna Europljana, što je gotovo svaka četvrta osoba u dobi od 15 do 64 godina. Značajne razlike postoje između zemalja s nacionalnim prevalencijom od 1,6% do 32,5%. Među mladim osobama (od 15 do 34 godina), životna prevalencije uporabe marihuane znatno varira od 1,0% do 45,1%, s ponderiranim europskim prosjekom od 32,2%. Prošle godine uporaba marihuane u ovoj dobnoj skupini je varirala od 0,4% do 17,5%. Procjenjuje se da je oko 15,4 milijuna (11,7%), mladih Europljana konzumiralo marihuanu tijekom prošle godine, a 6,5% u posljednjih mjesec dana.
Prema  ESPAD istraživanju iz 2011. godine, u  24 zemalja članica EU i Norveške, među 15,16-godišnjacima tijekom života marihuanu je isprobalo od 5% u Norveškoj do 42% u Češkoj. Omjeri među spolovima također variraju: 2,5 mladića na svaku djevojku.
Podaci iz 22 zemalja pokazuju da je oko 1% odraslih osoba (od 15 do 64 godina) ili njih najmanje tri milijuna priznalo da je koristilo drogu kroz 20 ili više dana u mjesecu. Više od dvije trećine je bilo dobi između 15 i 34 godina i tri četvrtine su bili muškarci.

(HR)
Prema rezultatima istraživanja „Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske“ (2011.) najčešće korištena ilegalna droga je bila marihuana s životnom prevalencijom od 15,6% na 4.756 ispitanika, dok prema dobnoj skupini najviše su je koristile osobe od 25 do 34 godina s životnom prevalencijom od 28,5%.
Također, prema „Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014) na prvom mjestu ilegalnih droga se našla marihuana/hašiš s prevalencijom od 44,5% s konzumacijom u proteklih godinu dana od 27,2% i zadnjih 30 dana 13,2%. Kod pitanja koliko često studenti konzumiraju marihuanu od 511 ispitanika, njih 76,9% je odgovorilo jednom mjesečno ili rjeđe.
Prema „Analizi poliuporabe pojedinih sredstava ovisnosti i igranja igara na sreću u Hrvatskoj“ (2014.) životna prevalencija marihuane kod odraslih koji su u mjesecu koji je prethodio istraživanju pili alkohol iznosila je 22,8%, u posljednjih godinu dana 7,7%, dok u posljednjih mjesec dana 4,6%.

Prema podacima iz Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2014. godini (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2014.), prema glavnom sredstvu uporabe od marihuane se liječilo 1.103 osoba i to najviše dobne skupine 15-19 godina.

Udio THC-a u 2014. godini pronađen je u 474 predmeta s 2.798 uzoraka marihuane i četiri predmeta s četiri uzorka ekstrakta. Minimalni udio THC-a u marihuani je iznosio 0,3%, maksimalni 22,5% i prosječni 8,9%. U ekstraktima, minimalni udio THC-a je iznosio 36,4%, maksimalni 72% i prosječni 61,3%. Udio tetrahidrokanabinola u stabiljkama marihuane pronađen je u 107 predmeta s 1.568 uzoraka; minimalni udio THC-a je iznosio 0,3%, maksimalni  19,7% i prosječni 4,5% (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, 2014).

Prema količini zaplijenjenih droga u Republici Hrvatskoj u 2014. godini, marihuana spada na prvo mjesto i to s znatnim porastom s obzirom na 2013. godinu.  Najviše slučajeva je zabilježeno u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji (Ministarstvo unutarnjih poslova, 2014).
 
Prema istraživačkom projektu „Dostupnost i cijene legalnih i ilegalnih droga u Republici Hrvatskoj“ (Doležal, 2013) na uzorku od 582 ispitanika u 2012. godini podaci su pokazali kako je za njih 82,3% marihuana potpuno dostupna, vrlo lako dostupna ili lako dostupna, dok je 3,8% izjavilo da im je teško dostupna i 13,9% da ne zna gdje bi nabavilo.
Prema „Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014), nakon tableta za smirenje, najviše se studenata izjasnilo da im je marihuana vrlo lako ili lako dostupna (65,7%), i to prema mjestu nabave najviše na javnim prostorima otvorenog tipa (park, ulica…).
Prema „Kvantitativnom određivanju odabranih urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnoj vodi grada Zagreba“ (Terzić, 2012) najkorištenija droga je marihuana s prosječnom dnevnom potrošnjom 5816±1381g/dan i nalazi se na prvom mjestu konzumiranja te s obzirom na 2009. godinu stopa potrošnje joj je porasla za oko dva puta više.