Amfetamini

Karakteristike

Sintetička tvar. Obično se pojavljuje u obliku bijelog praha koji djeluje kao stimulans središnjeg živčanog sustava (SŽS). Smatra se da je amfetamin prvi put proizveo njemački kemičar Leuckart 1880. godine, iako je ne postoji dovoljno dokaza za tu tvrdnju. Amfetamin ima ograničenu terapijsku uporabu, a većina se proizvodi u tajnim laboratorijima u Europi. Nalazi se pod međunarodnom kontrolom i usko je povezan s metamfetaminom.

 

Kemijski sastav

Amfetamin (CAS-300-62-9) je član fenetilamin obitelji koja uključuje niz tvari koje mogu biti stimulansi, entaktogeni ili halucinogeni. Amfetamin je N,α-metilfenetilamin.

 

Oblik

Baza amfetamina je bezbojno i hlapljivo ulje koje je netopljivo u vodi. Najčešći oblik soli je sulfat (CAS-60-13-9): bijel ili bezbojan prah topiv u vodi. Ilegalni proizvodi uglavnom dolaze u obliku praha. Tablete koje sadrže amfetamin mogu nositi slične logotipove kao što su na MDMA i drugim ecstasy tabletama.

 

Farmakologija

Amfetamin je stimulans SŽS-a koji izaziva povišeni krvni tlak i tahikardiju nakon čega slijede osjećaji povećanog samopouzdanja, društvenosti i energije. Potiskuje apetit i umor te dovodi do nesanice. Oralnom  primjenom, učinak obično počinje u roku od 30 minuta i može potrajati satima. Kasnije se korisnici mogu osjećati razdražljivo, nemirno, uznemireno, depresivno i bezvoljno. Povećava aktivnost noradrenalina i dopamina u sustavu neurotransmitera. Amfetamin je manje snažan od metamfetamina, ali u nekontroliranim situacijama učinci se gotovo ne razlikuju. Akutna intoksikacija uzrokuje ozbiljne kardiovaskularne poremećaje, kao i probleme u ponašanju koji uključuju uznemirenost, zbunjenost, paranoju, impulzivnost i nasilje. Kronična primjena amfetamina uzrokuje neurokemijske i neuroanatomske promjene.

 

Ovisnost

Kao što je u slučaju povećane tolerancije – rezultira manjkom memorije i sposobnošću donošenja odluka kao i verbalnog zaključivanja. Neki simptomi sliče onima paranoidne shizofrenije. Ti učinci mogu potrajati duže od same uporabe droga, iako na kraju nestanu. Ubrizgavanjem amfetamina može doći do opasnosti virusnih infekcija (HIV i hepatitisa) kao što je to slučaj kod drugih droga koje se ubrizgavaju, poput heroina. Izravni slučajevi smrti se rijetko pripisuju amfetaminima. Procjenjuje se da je minimalna smrtonosna doza 200mg kod odraslih osoba koje nisu ovisnici.  

 

Način uporabe

Amfetamin se može progutati, ušmrkati ili rjeđe, ubrizgati. Za razliku od hidrokloridne soli od metamfetamina, amfetamin sulfat je dovoljno hlapljiv da se može pušiti. Kada se proguta, doza može varirati od nekoliko desetina do nekoliko stotina mg, ovisno o čistoći.

Drugi nazivi

Pojam amfetamin (međunarodni neslužbeni naziv: INN) odnosi se na racemičnu smjesu dvaju enantiomera. „Ulični“ nazivi su speed, base i whizz.

Prevalencija

(EU)
Među mladim osobama (od 15 do 34 godina), životna prevalencija uporabe amfetamina znatno varira među zemljama, od 0,1% do 12,4%, s ponderiranim europskim prosjekom od 5,5%. Prošle godine uporaba amfetamina među ovom dobnom skupinom se kretala od 0% do 3,9%, s time da je većina zemalja izvijestila o razini prevalencije od 0.5 do 2.0%. Procjenjuje se da je oko 1,7 milijuna (1,3%) mladih Europljana koristilo amfetamine tijekom prošle godine.
Među 15-16-godišnjim učenicima, životna prevalencija uporabe amfetamina kreće se u rasponu od 1% do 7% u 24 zemalja članica EU i Norveške prema ESPAD istraživanju iz 2011. Samo Belgija, Bugarska i Mađarska su izvijestile o višoj razini prevalencije od 4%.
Rutinsko praćenje uporabe amfetamina među općom populacijom u Europi ne razlikuje uporabu amfetamina od metamfetamina, posebno Češka, i pod novije Slovačka.

(HR)
Rezultati znanstveno istraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske, provedenog na inicijativu Ureda za suzbijanje zlouporabe droga od strane Instituta Društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb (2012.), na reprezentativnom uzorku od 4756 ispitanika u dobi od 15 do 64 godine, pokazuju da je životna prevalencija uzimanja ilegalne droge tipa amfetamin bila 2,6%.

Istraživačko izvješće: Analiza poliuporabe pojedinih sredstava ovisnosti i igranja igara na sreću u Hrvatskoj (2014.), provedeno u okviru navedenog projekta, pokazuje da je životna prevalencija uporabe amfetamina kod odraslih koji su u mjesecu koji je prethodio istraživanju pili alkohol bila je 4%, prevalencija u posljednjih godinu dana 1.2%, a prevalencija u posljednjih mjesec dana 0.4%. Među mlađim odraslima koji su u mjesecu koji je prethodio istraživanju pili alkohol životna prevalencija uporabe amfetamina bila je 7.3%, prevalencija u posljednjih godinu dana 2.4%, dok je prevalencija u posljednjih mjesec dana bila 0.7%.

Broj liječenih u RH

Prema podacima iz Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2013. godini (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2013.), sveukupno je prema glavnom sredstvu ovisnosti droge tipa amfetamin na liječenju bilo 63 osobe, od kojih najviše u dobi od 25-29 godina. Prema podacima iz Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2014. godini (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2014.) zabilježeno je liječenje 86 osoba od amfetamina, najviše u dobnim skupinama 20-24 i 25-29.

Terapijska uporaba

Amfetamin se povremeno koristi u terapijske svrhe kod narkolepsije i poremećaja nedostatka pažnje i hiperaktivnosti (ADHD).

 

Čistoća zaplijenjene droga tipa amfetamin u RH:

Amfetamin zaplijenjen u 2013. godini bio je u obliku praškastih materija. Najčešće primjese bile su: kreatin, kofein, laktoza, škrob, a rjeđe saharoza, manitol i fenacetin. Često je u uzorcima amfetamina utvrđena prisutnost 4-metilamfetamina (9,4% uzoraka), PMA i PMMA (7,9% uzoraka), a rjeđe prisutnost MDMA (2,0% uzoraka) i metamfetamina (1,5% uzoraka). Minimalni udio amfetamin baze u zaplijenjenim i vještačenim uzorcima, iznosio je 0,2%, maksimalni 74,0%, a prosječni 9,1%.
U uzorcima količine do jedan gram, tzv. „ulične doze“, minimalni udio amfetamin baze iznosio je 0,6%, maksimalni 56,3%, a prosječni 7,9%.

Amfetamin zaplijenjen u 2014. godini je bio u obliku praškastih materija i tableta. Najčešće primjese bile su kreatin, kofein, laktoza i škrob. Također, u manjem broju uzoraka pronađen je 4-metilamfetamin, PMMA i MDMA. Pronađen je u 309 predmeta s ukupno 810 uzoraka, pri čemu je minimalni udio amfetaminske baze iznosio 0,2%, maksimalni 73% i prosječni 11,8%. Od toga, 143 predmeta s ukupno 167 u zoraka se odnosilo na količine do 1 grama tzv. „ulične doze“, s minimalnim udjelom od 0,2%, maksimalnim 73% i prosječnim  12,7% Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, 2014).
 

Dostupnost u RH

2013.
Pojava amfetamina navodi se u izvješćima grada Zagreba, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Karlovačke, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Zagrebačke županije.
2013. primjećuje se porast zaplijenjenih količina droga tipa amfetamin.

Sukladno provedenom istraživačkom projektu Dostupnost i cijene legalnih i ilegalnih droga u Republici Hrvatskoj, (Doležal, 2013.) amfetamin se svrstao u skupinu teško dostupnih droga.

Prema Istraživanju Kvantitativno određivanje odabranih urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnoj vodi, provedenom od strane Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković, na području Grada Zadra, u razdoblju izvan i za vrijeme turističke sezone 2013. godine, statistička analiza rezultata potvrdila je da se tijekom turističke sezone izlučuju značajno veće količine biomarkera stimulirajućih droga (kokain, amfetamin, MDMA) i heroina. Izvan turističke sezone stope potrošnje droga u Zadru bile su značajno niže nego u Zagrebu. Tijekom turističke sezone određene su vrlo slične stope potrošnje heroina i amfetamina u Zadru i Zagrebu.

2014.
Prema količini zaplijenjenih droga u 2014. na području RH, amfetamini se nalaze na trećem mjestu, nakon marihuane i heroina. Najviše slučajeva je zabilježeno u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. S obzirom na 2013. godinu bilježi se znatan porast u zaplijeni amfetamina na cjelokupnom području RH (Ministarstvo unutarnjih poslova, 2014).

Prema „Dostupnosti i cijene legalnih i ilegalnih droga u Republici Hrvatskoj“ (Doležal, 2013) amfetamin se smatra 25,8% potpuno dostupnom, vrlo lako ili lako dostupnom drogom, no 55,7% ne zna gdje bi ga nabavilo i 18,6% teško ili potpuno nedostupnom drogom. Prema načinu nabave, najviše ih je  odgovorilo da drogu nabavlja preko dilera (84,1%).

Prema „Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014), 58% studenata smatra amfetamin vrlo teško i 25,2% teško dostupnom drogom. Samo 5,8% je smatra vrlo lako i 11% lako dostupnom drogom. Prema mjestu nabave, najviše ispitanika je odabralo odgovor u javnim prostorima zatvorenog tipa (kafići, klub).

Prema „Kvantitativnom određivanju odabranih urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnoj vodi grada Zagreba“ (Terzić, 2012), pronađena koncentracija amfetamina u 2012. godini je iznosila 29,5±13,4g/dan te s obzirom na 2011. bilježi porast.