MDMA (3,4-metilenedioksi-metamfetamin) popularno zvan ecstasy ili od nedavno i Molly je sintetička psihoaktivna droga koja ima sličnosti sa stimulansom amfetaminom ali i s halucinogenom meskalinom. Stvara osjećaj viška energije, euforije, emocionalne topline i suosjećanja prema drugima te iskrivljuje percepciju osjetila i vremena.
MDMA je u samim počecima bio popularan među adolescentima i mladima u noćnim klubovima ili na „rave-ovima“ (dugotrajnim plesnim partijima), no ta droga se danas proširila na širok spektar konzumenata.
Kako se konzumira?
MDMA se konzumira oralno najčešće u obliku kapsula ili tableta. Popularni naziv Molly (sleng za „molekularno“) odnosi se na čisti kristalni prah u obliku MDMA-a koji se najčešće prodaje u kapsulama. Efekt droga traje najčešće tri do šest sati, iako nije neuobičajeno za konzumente da uzmu i drugu dozu droge nakon što efekti prve doze počinju blijedjeti. Često se konzumira u kombinaciji s drugim drogama. Na primjer homoseksualni i biseksualni muškarci u gradovima izvještavaju o konzumiranju MDMA uz GHB, metamfetamin, ketamin i drogu koja utječe na erektilnu disfunkciju (Viagra).
Kako utječe na mozak?
MDMA djeluje na povećanje aktivnosti tri neurotransmitera – serotonina, dopamina i norepinefrina. Emotivni i pro-socijalni učinci MDMA su vjerojatno direktno ili indirektno uzrokovani oslobađanjem velike količine serotonina koji utječe na raspoloženje (no također i na druge funkcije poput apetita i spavanja). Serotonin također izaziva oslobođenje hormona oksitocina i vazopresina koji igraju važnu ulogu osjećajima ljubavi, povjerenja, seksualnog uzbuđenja i drugih društvenih iskustava. To se može objasniti karakterističnim osjećajima emocionalne bliskosti i empatije koje izaziva droga. Istraživanja provedena i kod ljudi i na štakorima pokazali su da MDMA podiže razinu tih hormona.
Poremeća serotonina prouzrokovan konzumiranjem MDMA dovodi do trošenja te važne kemikalije u mozgu uzrokujući negativne efekte, uključujući zbunjenost, depresiju, probleme sa spavanjem, žudnju za drogom i anksioznost, do kojih može ubrzo nakon prestanka konzumiranja droge ili kroz nekoliko dana ili čak nekoliko tjedana kasnije.
Neke osobe koje su duže vrijeme konzumirale MDMA iskusili su dugotrajnu zbunjenost, depresiju, probleme sa spavanjem i probleme s pažnjom i pamćenjem, iako je moguće da je do neki od tih efekata došlo zbog kombiniranja drugih droga i MDMA-a (osobito marihuane).
Izaziva li MDMA ovisnost?
Dosadašnja istraživanja o ovisnosti pokazala su različite rezultate. No, ono što znamo jest da neki konzumenti izvještavaju o simptomima ovisnosti uključujući nastavak konzumiranje unatoč znanjima o fizičkoj i psihološkoj štetnosti droge, razvijenu toleranciju i efekt ustezanja.
Sistem neurotransmiter koji pogađa MDMA je isti onaj koji pogađaju druge droge koje izazivaju ovisnost. Istraživanja su pokazala da će životinje same konzumirati MDMA – što je važan indikator za potencijalnu zlouporabu droge – iako je stupanj samo-uporabe manji nego kod drugih droga kao što je zlouporaba kokaina.
Koji su ostali efekti?
MDMA može imati jednake fizičke efekte kao i ostali stimulansi poput kokaina i amfetamina. Ti efekti uključuju povećani broj otkucaja srca i povišeni krvni pritisak, koji su osobito rizični za ljude s cirkulatornim problemima ili srčanim bolestima. Konzumenti MDMA mogu iskusiti i ostali simptome kao što su napetost mišića, nekontrolirano škrgutanje zubima, mučnina, zamagljeni vid, nesvjesticu i zimicu ili znojenje.
U velikim dozama, MDMA može utjecati na sposobnost tijela da regulira temperaturu. U rijetkim ali neočekivanim prilikama to može dovesti do naglog povećanja temperature (hipertermija) što može rezultirati u zatajenju jetre, bubrega, kardiovaskularnog sustava ili čak smrću. MDMA se može pomiješati s vlastitim metabolizmom (slom unutar tijela), uzrokujući potencijalno štetne razine za razgradnju u tijelu ukoliko se konzumira učestalo unutar kratkog perioda.
Rizik predstavlja činjenica da tablete, pa i kapsule navodno čistog ecstasy-a „Molly“ ponekad sadrže druge vrste droga ili dodatke. To može uključivati efedrin (stimulans), dektrometorfan (za suzbijanje kašlja), ketamin, kofein, kokain, metamfetamin ili čak od nedavno sintetički katinon (psihoaktivni sastojak u „solima za kupanje“). Te supstance su same za sebe bezopasne no u kombinaciji s MDMA mogu biti veoma opasne. Konzumenti koji namjerno ili nesvjesno kombiniraju takvu mješavinu s dodatnim supstancama kao što su marihuana ili alkohol mogu dovesti samog sebe u još veći rizik od štetnih posljedica za zdravlje.
Dodatno, promovirajući učinci MDMA koji dovode do emotivne bliskosti i njegovo konzumiranje u seksualno nabijenom kontekstu (osobito u kombinaciji sa seldenafilom) može potaknuti nezaštićeni seksualni odnos koji je rizični faktor za zarazu ili prenošenje HIV-a i hepatitisa.
Ima li MDMA terapeutsku vrijednost?
MDMA je prvi put upotrijebljen 1970-tih, ne kao rekreacijska droga već kao pomoćno sredstvo u psihoterapiji – iako bez potpore kliničkog probnog istraživanja i bez odobrenja FDA. 1985. godine Drug Enforcement Administration označio je MDMA kao drogu s visokim potencijalom za zlouporabu i bez priznate medicinske upotrebe. Neki istraživači su još uvijek zainteresirani za njegovu potencijalnu upotrebu u terapeutske svrhe ukoliko se provodi u strogo kontroliranim uvjetima. Trenutno je u kliničkom testiranju kao moguća farmakoterapijska pomoć u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i anksioznosti kod pacijenata kod kojih je rak neizlječiv.
Kemijski sastav: MDMA (3,4 metilendioksi-metamfetamin) je sintetička psihoaktivna droga po kemijskom sastavu slična metamfetaminu i halucinogenom meskalinu.
Ulični nazivi: ecstasy, bombon, bonkas, eks…
Oblik i način konzumacije: Obično se nalazi u kapsulama, tabletama ili prahu. Najčešće se konzumira oralno ili ušmrkavanjem.
Djelovanje: MDMA je ilegalna droga koja djeluje psihostimulativno - pobuđuje živčanu aktivnost i rad kardiovaskularnog sustava, iskrivljuje percepciju, osjećaj za vrijeme te pojačava senzorne doživljaje. Kad se MDMA uzima oralno, efekti se javljaju oko 30-45 minuta kasnije. Ušmrkavanje ili ubrizgavanje uzrokuju brže djelovanje. Primarni efekti (želja za komuniciranjem, dodirom, plesom, višak tjelesne energije) obično dostižu vrhunac oko sat do sat i pol nakon uzimanja i traju otprilike dva sata, a zatim postepeno slabe. Sekundarni efekti (depresija, nervoza, iscrpljenost, manjak apetita) mogu se osjećati danima.
Ecstasy je popularno ime za MDMA iako najčešće ne sadrži samo MDMA nego i efedrin, amfetamin, kofein i slične supstance te potencijalno puno opasnije kemikalije DXM i PMA koje mogu rezultirati povećanom vjerojatnošću od toplinskog udara i smrti. Iz tog razloga svatko tko je uzeo ecstasy i ima povećanu tjelesnu aktivnost obavezno mora piti oko 2 dl tekućine svakih pola sata i to po mogućnosti voćnog soka ili mineralne vode (zbog nadoknade elektrolita - u običnoj vodi ih nema).
Negativni učinci konzumacije MDMA su tjelesna iscrpljenost, usporena koordinacija pokreta, dekoncentracija, glavobolja, poremećaj spavanja, mučnina praćena povraćanjem, mamurluk koji može potrajati danima i koji je obično praćen jakom depresijom te erektilne poteškoće.
Dugotrajne posljedice kod učestalih konzumenata su ozbiljna oštećenja jetre i bubrega.
Prevalencija
(EU)
Među mladim osobama (od 15 do 34 godina), životna prevalencije uporabe ecstasyja značajno varira od 0,1% do 12,2%, s ponderiranim europskim prosjekom od 5,7 %. Prošle godine uporaba ecstasyja u ovoj dobnoj skupini se kretala od 0,1% do 3,1%. Procjenjuje se da je oko 1,8 milijuna (1,3%), mladih Europljana koristilo ecstasy tijekom prošle godine.
Životna prevalencija uporabe ecstasyja među 15,16-godišnjim učenicima varira od 1% do 4% u 24 zemalja članica EU i Norveške prema ESPAD istraživanja iz 2011. godine, s time da je samo Ujedinjeno Kraljevstvo izvijestilo o prevalenciji od 4%.
(HR)
Prema rezultatima istraživanja „Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske“ koje je provedeno 2011. godine na uzorku od 4.756 ispitanika, životna prevalencija uporabe ecstasyja je iznosila 2,5% što je pokazatelj da spada u droge sa znatno nižom stopom, iako se prema brojci nalazi odmah iza marihuane i amfetamina. Prema dobnoj skupini, ecstasy najviše konzumira 25-34 skupina.
Prema „Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014) prevalencija konzumiranja ecstasyja među studentima je iznosila 3,2%.
Broj liječenih u RH
Prema podacima iz Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2014. godini (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2014.), prema glavnom sredstvu uporabe od ecstasyja su se liječile 32 osobe i to najviše dobne skupine 25-29 i 30-34.
Čistoća zaplijenjene droga tipa ecstasy u RH u 2014.
Ecstasy ili MDMA u 2014. godini je bio zaplijenjen u obliku praha, kristalinične materije, tableta i kapsula. U obliku tableta i kapsula obuhvaćen je 101 predmet s ukupno 7.904 uzoraka pri čemu je minimalni udio MDMA baze iznosio 4,0%, maksimalni 68,5% i prosječni 34,8%. Jedna tableta je prosječno sadržavala 91mg MDMA baze, s minimalnim udjelom od 13mg i maksimalnim 216mg. U obliku kristalinične materije i praha obuhvaćeno je 78 predmeta s ukupno 393 uzoraka, pri čemu je minimalni udio MDMA iznosio 14,2%, maksimalni 90,3% i prosječni 70,2% (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, 2014).
Dostupnost u RH
U 2014. godini najveću zapljenu ecstasyja bilježe Istarska, Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija. S obzirom na 2013. godinu ukupan iznos u Republici Hrvatskoj bilježi visok porast.
Prema istraživačkom projektu „Dostupnost i cijene legalnih i ilegalnih droga u Republici Hrvatskoj“ (Doležal, 2013) podaci su pokazali kako je za 25,9% ispitanika ecstasy potpuno, vrlo lako dostupan ili lako dostupan, dok je 68% njih odgovorilo da ne zna gdje bi ga nabavilo i 6,1% teško ili potpuno nedostupnim.
Prema „Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014) studentska percepcija dostupnosti je pokazala da 80,7% ecstasy smatra vrlo teško ili teško dostupnom drogom te 19,3% vrlo lako ili lako dostupnom drogom. Prema mjestu nabave, najviše ih je odgovorilo da nabavlja drogu u javnim prostorima zatvorenog tipa te općenito preko dilera (84,4%).
Prema „Kvantitativnom određivanju odabranih urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnoj vodi grada Zagreba“ (Terzić, 2012), procijenjena dnevna potrošnja ecstasyja iznosi 12,5±9,5g/dan te iako spada u droge s nižom stopom potrošnje, s obzirom na prethodne rezultate prorasla je za četiri puta više.
