Dana 11. svibnja 2012. u 12.00 sati u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, u Zagrebu, održana je Tiskovna konferencija u organizaciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske (Ured), s ciljem predstavljanja rezultata prvog istraživanja uporabe droga u općoj populaciji provedenog tijekom 2011. godine, u okviru znanstveno–istraživačkog projekta pod nazivom Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske. Osnovni cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o prevalenciji konzumacije različitih sredstava ovisnosti u općoj populaciji kao i u relevantnim subgrupama populacije.
Istraživanje je, na inicijativu Ureda, proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, a njegovu provedbu sufinancirali su Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH i Ministarstvo zdravlja. O projektu su govorili mr. krim. Dubravko Klarić, v.d. ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, prof. dr. sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te doc. dr. sc. Renata Glavak Tkalić, voditeljica projekta.
Koncepcija istraživanja temeljila se na metodološkim smjernicama EMCDDA-a kao i na iskustvu Instituta Pilar u provođenju znanstvenih istraživanja. U istraživanju je korišten upitnik European Model Questionnaire (EMQ), koji se standardno koristi u nacionalnim studijama zlouporabe sredstava ovisnosti, čime je osigurana međunarodna usporedivost epidemiološkog stanja u području zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 4.756 ispitanika u dobi od 15 do 64 godine (ciljana populacija te dobi prema popisu stanovništva iz 2001. godine bila je ukupno 2 969 981 građana Republike Hrvatske), a prikupljanje podataka trajalo je od svibnja do kolovoza 2011. godine. Teme istraživanja bile su: (1) prevalencije uzimanja legalnih droga (duhan, alkohol, lijekovi), (2) prevalencije uzimanja ilegalnih droga, (3) stavovi i mišljenja o drogama i politici vezanoj uz droge te (4) relevantna obilježja ispitanika.
Rezultati su pokazali da je u vrijeme istraživanja duhan pušilo 36.3% ispitanika, dok je životna prevalencija pušenja duhana bila 57.5%. U zadnjih mjesec dana neko alkoholno piće konzumiralo je 60.8% ispitanika. Alkohol je 4 puta tjedno ili više pilo 9.3% ispitanika, dok se 1.1% ispitanika svakodnevno opijalo (konzumiralo 6 ili više pića zaredom). Lijekove za smirenje (sedative ili trankvilizatore) barem jednom u životu konzumiralo je u 24.9% ispitanika, a u mjesecu koji je prethodio istraživanju 11.1% ispitanika.
Barem jednom u životu neku ilegalnu drogu konzumiralo je 16% ispitanika. Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis (marihuana ili hašiš), koju je bar jednom u životu konzumiralo 15.6% ispitanika, dok su životne prevalencije uzimanja ostalih ilegalnih droga znatno bile niže: amfetamini (2.6%), ecstasy (2.5%), kokain (2.3%), LSD (1.4%) i heroin (0.4%). Barem jednom u mjesecu koji je prethodio istraživanju neku ilegalnu drogu konzumiralo je 3.2% ispitanika (najčešće kanabis 2.9%, a ostale ilegalne droge do 0.3%).
U sklopu istraživanja ispitani su neki stavovi i mišljenja o ovisnicima o drogama, politici vezanoj uz droge, ponašanjima vezanim uz uzimanje sredstava ovisnosti te percepciji mogućih rizika vezanih uz uzimanje sredstava ovisnosti. Od rezultata valja istaknuti da se većina ispitanika (ukupno 66.8%) ne slaže s time da bi ljudima trebalo biti dozvoljeno uzimanje kanabisa (marihuane ili hašiša), dok se 18.3% ispitanika slaže s navedenom tvrdnjom. S time da bi ljudima trebalo biti dozvoljeno uzimanje heroina ne slaže se 94.5% ispitanika. Premda ispitanici većinom procjenjuju da su droge u Republici Hrvatskoj prilično dostupne ili dostupne u velikoj mjeri (72.8%), 55.4% njih iskazuje kako njima osobno droge nimalo nisu dostupne, dok 16.3% ispitanika smatra da su njima osobno droge prilično dostupne ili dostupne u velikoj mjeri. Među ispitanicima u dobi između 15 i 64 godine 34.1% njih navelo je da im u Republici Hrvatskoj bila ponuđena neka droga, dok je među mlađim ispitanicima (između 15 i 34 godine) taj broj bio još veći 53.2%.
Detaljni rezultati istraživanja prikazani su u završnom istraživačkom izvješću Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Detaljni rezultati istraživanja prikazani su u završnom istraživačkom izvješću Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
