Izvješće UNODC-a o putevima krijumčarenja droga u području Jugoistočne Europe

Slika /uredarhiva/2014/07/UNODC_illegal_trade.jpg

UNODC_illegal_tradeJugoistočna Europa* (JIE) služi kao koridor za nekoliko pravaca trgovine drogom u zapadnu i srednju Europe. Tokovi dolaze iz više smjerova. Izvan JIE kokain stiže iz Južne Amerike, a gotovo sav heroin dolazi iz Afganistana. Iznutra, u JIE se proizvodi relativno velike količine kanabisa, posebice u Albaniji. Od svih tokova krijumčarenja droga, samo tokovi krijumčarenja heroina mogu se smatrati strateški značajnim za formiranje tržišta u zapadnoj i srednjoj Europi. Maloprodajna vrijednost kokaina na tržištu zapadne i središnje Europe procjenjuje se na 33 mlrd USD u 2011., dok je tržišna maloprodajna vrijednost heroina 2009. procijenjena na 13 milijarde USD. Ne postoje nedavne procjene maloprodajne vrijednosti kanabisa na tržištu, ali je vjerojatno da su značajne. Proporcionalno njihovoj uključenosti u trgovinu drogom, krijumčari zemalja Jugo-istočne Europe ostvaruju dio ostvarenog profita. U porastu su različite vrste krijumčara koji međusobno surađuju te postaju sve globaliziraniji.

Glavna otkrića - Jugoistočna Europa je dugo vremena predstavljala krucijalnu stepenicu „Balkanske rute“ kroz koju heroin kopnenim putem dolazi iz Afganistana do zapadne i centralne Europe. Balkanska ruta je i dalje veoma važna, ali se „balkanski“ dio rute ne podudara s jugoistočnim europskim kolektivnim zapljenama heroina koje su pale na najnižu razinu u posljednjih deset godina. Ovo područje je ranjivo u kontekstu nestajanja unutarnjih granica kao rezultata pristupanja Europskoj uniji (EU) i ubrzavanja regionalne integracije. Primjećuje se ekspanzija trgovine albanskim kanabisom, te se očekuje veća ponuda na tržištima zapadne i centralne Europe (Njemačka, Italija i Nizozemska). Trgovina kokainom balkanskom rutom do tržišta zapadne i centrale Europe je sve više marginalna u usporedbi s više tonskom trgovinom koja dolazi direktno u morske luke u zapadnoj i centralnoj Europi, a prijetnju predstavlja transatlantska trgovina kokainom. Proizvodnja stimulansa tipa amfetamina u jugoistočnoj Europi i dalje je u opadanju; Nizozemska i dalje djeluje kao redistribucijski centar za heroin (i ostale tipove droga i prekursore) koji prolazi kroz balkansku rutu no također i za pošiljke koje stižu s južne rute. Regionalna populacija konzumenta droga može se usporediti s najvećim potrošačkim tržištima zapadne i centralne Europe.

Glavna otkrića

Jugoistočna Europa je dugo vremena predstavlja krucijalnu stepenicu „Balkanske rute“; mnogo puta korištenu rutu nabavke heroina koji kopnenim putem dolazi na zapad iz Afganistana i namjera mu je stići na unosne tržišne destinacije zapadne i centralne Europe.

Balkanska ruta je i dalje veoma važna što pokazuju i velike zapljene na ključnim etapama rute. Turska je zaplijenila 13.3 tone heroina u 2012. godini (naspram 7.2 tone u 2011. godini) što je ujedno bila i jedna od najvećih zapljena na svijetu. Međutim, „balkanski“ dio rute se ne podudara s jugoistočnim europskim kolektivnim zapljenama heroina koje su pale na najnižu razinu u posljednjih deset godina. 

Velike uzlazne samostalne zapljene heroina i tržišne destinacije sugeriraju da dok se veliki brodski tereti kreću širom jugoistočne Europe, izgleda da će biti manje takvih akcijskih informacija  generiranih samo u regiji. To je područje ranjivo u kontekstu nestajanja unutarnjih granica što je rezultat pristupanja Europskoj uniji (EU) i ubrzavanja regionalne integracije. Na regionalnoj razini, zemlje jugoistočne Europe reagirale su kroz pojačanu međusobnu suradnju koja se odvija kroz Jugoistočni Europski Pravosudni Centar (Southeast European Law Enforcement Centre – SELEC). Moglo bi biti korisno proširiti tu suradnju kroz cijelu dužinu balkanske rute, u skladu s inicijativom pariškog pakta UNODC-a, koja se zalaže za zajedničku odgovornost svih država do kojih pristižu opijati iz Afganistana. Posljednje procjene UNODC-a sugeriraju da između 60 i 65 tona heroina godišnje dolazi u jugoistočnu Europu. Postoje određeni napredci koji su potencijalno doveli do smanjenja toka protoka, osobito pojave alternativnih putanja u obliku „južnih ruta“, koje putuju južno od Afganistana, ili kroz Pakistan ili kroz Islamsku Republiku Iran prema zapadnoj i centralnoj Europi.

Jugoistočna Europa primjećuje ekspanziju trgovine albanskim kanabisom. Zapljena biljke kanabis u regiji udvostručila se, te je od 23 tone u 2011. godini to ostvarila 10-ogodišnji porast od 48 tona u 2012. godini. S obzirom da je ponuda porasla, krijumčari će vjerojatno biti u potrazi za razvojem i proširivanjem svog lanca ponude na tržišta zapadne i centralne Europe – značajno u Njemačku, Italiju i Nizozemsku. Profit i marža su značajni s obzirom na ne toliko veliku udaljenost izvora i destinacije.

Trgovina kokainom balkanskom rutom do tržišta zapadne i centrale Europe je sve više marginalna u usporedbi s više tonskom trgovinom koja dolazi direktno u morske luke u zapadnoj i centralnoj Europi. Otprilike 350 kilograma kokaina zaplijenjeno je u jugoistočnoj Europi 2012. godine. 2009. godine 2.2 tone zaplijenjeno je u jugoistočnoj Europi, što je mnogo manje od zaplijenjenih 53 tone u zapadnoj i centralnoj Europi iste godine. Državljani jugoistočne Europe uspostavili su bliske veze s proizvođačima kokaina u južnoj Americi i aktivni su u direktnoj trgovini prema lukama zapadne i centralne Europe. Iako manji dio tog kokaina zapravo prelazi jugoistočnu Europu, ne može se isključiti da prihodi od ove trgovine ipak utječu na regiju. Na ovaj način, transatlantska trgovina kokainom predstavlja direktnu prijetnju jugoistočnoj Europi.

*U svrhu ovog istraživanja, jugoistočna Europa podrazumijeva sljedeće države: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Grčku, Crnu goru, Rumunjsku, Srbiju, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju i Kosovo pod rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Proizvodnja stimulansa tipa amfetamina (Amphetamine-type-stimulants – ATS) u jugoistočnoj Europi i dalje je u opadanju. Masovna proizvodnja stimulansa tipa amfetamina, osobito u Bugarskoj, možda je prestala no krijumčari su uspostavili svoje laboratorije negdje drugdje, vjerojatno u tržišnim destinacijama Bliskog i središnjeg istoka.

Nizozemska i dalje djeluje kao redistribucijski centar za heroin koji prolazi kroz balkansku rutu no također i za pošiljke koje stižu s južne rute. Veza između Nizozemske i jugoistočne Europe proširuje se i na ostale tipove droga (kokain i kanabis) te na kemikalije prekusora. Gotovo jedna tona alfa-fenilacetoacetonirila (Alpha-phenylacetoacetonitrile – APAAN), kemikalije koja se koristi za proizvodnju stimulansa tipa amfetamina, zaplijenjena je 2012. godine na putu prema jugoistočnoj Europi iz ATS laboratorija u Nizozemskoj.

Jugoistočna Europa nije samo „tranzitna“ regija duž balkanske rute; ona se također suočava s izazovima u potrošnji na svoj način. Dok je procijenjena populacija konzumenata opijata u većini zemalja i teritorija u regiji relativno mala, regionalna populacija konzumenta procijenjena je na 117 tisuća osoba, a to se može usporediti s najvećim potrošačkim tržištima zapadne i centralne Europe. Štoviše, prevalencija regionalnog kokaina i ATS-a u nekim slučajevima je viša od globalnog prosjeka, no pouzdani podaci o lokalnim tržištima droga su veoma ograničeni.



Stranica