TV epizoda "Euronews-a" posvećena novim psihoaktivnim tvarima (novim drogama)

TV program koji emitira vijesti 'Euronews' razvio je niz programa usmjerenih na politiku EU-a i zakonodavne inicijative. Do sada su razvijeni brojni programi, uključujući i one iz područja pravosuđa. Ovaj tjedan emitira se epizoda Euronews programa pod nazivom "Pravo na.." proizvedena u suradnji s Općom upravom za pravosuđe Europske komisije, koja je usredotočena na nove psihoaktivne tvari. Navedena epizoda dostupna je na engleskom jeziku (HR prijevod pod Opširnije) putem interneta (on-line): www.euronews.com/2012/07/09/imitations-of-illicit-drugs, a emitiranje je započelo 09. srpnja 2012. u 20h30 po vremenu u Bruxellesu. Autori filma u tu svrhu posjetili su Portugal i Rumunjsku te EMCDDA.



Imitacije ilegalnih droga

Poznati pod različitim imenima u različitim zemljama: psihoaktivne supstance, legalne droge (highs), biljni preparati, stimulansi, osvježivači prostora ili etno-bilje; predstavljaju dio pojave novih droga koja je u porastu u Europi – radi se o zakonitim supstancama koje imitiraju učinke ilegalnih droga, o kojima se sve više raspravlja.

Te nove droge pojavljuju se na tržištu po učestalosti više od jednom tjedno. Neke zemlje ih zabranjuju zbog brige o zdravlju, dok neke imaju ležerniji pristup. Portugal je samo jedna od zemalja u kojoj je jednostavno i legalno kupiti takve proizvode, koji su uglavnom sintetski. U Lisabonu smo razgovarali s čovjekom koji je bio konzument i zabranjenih i legalnih (novih) droga, koji je objasnio da je atraktivnost tih novih tvari u lakšoj nabavi - "jednostavno možete otići u dućan i kupiti ih. One su nove, pa je prilika da isprobate nešto novo. Policija ne može reći ništa, ne mogu nas uhvatiti, oni ne mogu učiniti ništa. Tako se na neki način osjećamo sigurnije koristiti te droge, koji su i dostupnije." Dodao je kako „ne zna u kojoj mjeri one mogu biti opasne, jesu li opasne kao heroin, ili su sličnije kanabisu, koji neće imati širi utjecaj na vas."

Korisnici također kupuju nove tvari putem interneta, koji nudi stotine web stranica usprkos naporima nekih vlada da ih zatvore. U nekim zemljama se nove droge također prodaju u tzv. „Smart shopovima“. Vlasnika jedne takve trgovine u Lisabonu upitali smo što misli kad čuje da su se slične trgovine na drugom mjestu zatvorene, na što je N. Lelis odgovorio kako misli da se to obično događa u zemljama u kojima je država jako zaštitnička, te da se ista previše miješa u živote ljudi. Smatra kako mora postojati slobodna volja, te da stvari funkcioniraju u zemljama u kojima zakon nije strog. Uglavnom ova trgovina postoji, jer postoje praznine u zakonodavstvu."
Portugal je dekriminalizirao posjedovanje malih količina droge za osobnu uporabu prije 10 godina, umjesto da se opredijelio za slanje prijestupnika posebnom savjetodavnom povjerenstvu.

Carla Joaquim, socijalni radnik pri Povjerenstvu za suzbijanje ovisnosti o drogama rekla je: "Mi smo uvijek procjenjivali posljedice konzumiranja ilegalnih ili legalnih tvari u nečijem životu; provodimo psiho-socijalne evaluacije i nastojimo otkriti bilo psihološke ili psihijatrijske probleme. Također, pokušavamo shvatiti što se krije u pozadini konzumiranja droge neke osobe."

Prošle godine 49 novih tvari otkrivene su putem EU sustava ranog upozorenja a ovogodišnji popis već je dostigao 36. Vlasti kažu kako su zdravstveni problemi njihova glavna briga.
Gosp. Roumen Sedefov iz Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), za Euronews je izjavio: "To su tvari koje nikada nisu bile testirane na ljudima. To su tvari koje nemaju povijest ljudske uporabe. To su tvari o kojima znamo vrlo malo iz područja: toksikologije, sigurnosnog profila i farmakologije. Dakle, to je očito nešto čega moramo biti svjesni i nešto što moramo vrlo brzo riješiti kad god se pojavi nova tvar na tržištu."
Neke od takozvanih  novih droga („leagal highs“) bile su povezane s bolestima, pa čak i smrću u nekim zemljama, uslijed čega je ovaj problem stavljen na dnevni red političara. London je čak otvorio Kliniku za liječenje ovisnosti od klupskih droga.

Trenutno se u Bruxellesu pregledava da li mjere koje se trenutno provode daju učinak, osobito kada se radi o novim drogama koji imaju utjecaj širom EU. Prijedlozi se podnose do kraja godine. No, pojedine zemlje već su poduzele određene mjere. Rumunjska je npr. prošle godine zabranila više od 40 novih tvari.

Stručnjaci ističu određenu zabrinutost jer ovisnici ubrizgavaju jeftinije i lakše dostupne nove droge, upravo kao što su to činili kada su željeli heroin.

Tim za razmjenu igala iz Bukurešta za Euronews izjavio je da se imitacija tvari ubrizgava daleko češće s kontaminiranom krvi, dakle ostaje zarazna u zajedničkim iglama. Prijavljen je porast slučajeva HIV-a i zaraznih bolesti.

Djelatnici tima također navode kako neke od mješavina novih droga mogu biti daleko opasnije od poznatih ilegalnih droga. Dan Popescu, koordinator outreach tima za razmjenu igala izjavio je da su ovisnici o heroinu mogli živjeli 10, 15, 20 godina na heroinu, dok konzumenti novih droga mogu umrijeti negdje između šest i 12 mjeseci od ubrizgavanja, ako nemaju sreće ili ako su vrlo oprezni, što obično nisu.

Dr. Adrian-Oktavijan Abagiu, medicinski direktor Klinike za liječenja metadonom (Arena), za Euronews je izjavio: "Bojim se reći, ali heroin je bio puno bolji, ubrizgavanje heroina bilo je  mnogo sigurnije od ubrizgavanja ovih novih droga. Njihovi učinci su razarajući."

Bivši korisnik droga u Bukureštu rekao je: "Budući da su se na tržištu pojavile nove droge, mnogo ljudi se razboljelo od HIV-a i hepatitisa, jer oni ne razmišljaju o posljedicama."
Još jedan bivši korisnik je rekao: "Nove droge sadrže nepoznate tvari koje su vrlo otrovne, koje znatno oštećuju tijelo. Ako ih uzimate šest ili sedam mjeseci sa tjelesne težine od 70 kg izgubite 30 ili 40 kilograma."

Dakle, koji je najbolji način da se suprotstavite novim drogama?

Seamus Kearney iz Euronewsa izvijestila je: "U anketi mladih Europljana provedenoj prošle godine, samo 2 % misli da ne treba poduzeti nikakve mjere. 15 % smatra da bi potrošnja i prodaja trebalo biti regulirana, baš kao i alkohol i duhan. Otprilike trećina podržava ukupnu zabranu svih psihoaktivnih tvari koje oponašaju učinke nedopuštenih droga. No, većina izjavljuje da bi ih trebalo zabraniti samo ako postoji opasnost za nečije zdravlje."

Mnoge državne agencije i stručnjaci žele apsolutnu zabranu i strože mjere, ali neke organizacije koje pružaju pomoć kažu da je vrijeme da se razmisli o alternativama.

Valentin Simionov iz Rumunjske Mreže organizacija koje provode smanjenje šteta rekao je da je sadašnji sustav usmjeren na zabrane, na vrlo čvrstu kontrolu svih tvari u cjelini. No, nove droge mogu biti posljedica ovog sadašnjeg sustava. Budući da je na neki način, kriminalizacija recimo klasičnih droga bila poticaj za nezakonito istraživanje tzv. dizajnerskih droga, "pa bi možda opcija bila da bi se razmisli o alternativama za trenutni sustav kontrole droga, s vremenom za regulaciju ovih tvari, ili s vremenom regulirati ilegalne droge."

Ispitivanje i utvrđivanje psihoaktivnih tvari je skupo i složeno. Većina biljaka, primjerice, sadrže stotine različitih tvari koje se mogu miješati. Stručnjaci upozoravaju da možda nikada neće biti moguće kontrolirati sve.

Robert Ancuceanu sa Sveučilištu medicine i farmacije u Bukureštu za Euronews je rekao: "Na kraju ne možete zabraniti prodaju salata ili banana ili bilo čega - postoje ljudi koji koriste tablete banana ili koru, pokušavajući postići učinak koji pružaju sredstava ovisnosti. Ne možemo zabraniti sve, jer će uvijek biti onih koji će pokušati pronaći različite načine da postignu učinak koji pružaju sredstva ovisnosti"

Za sada ipak, vlasti kažu kako se oni i dalje zalažu za praćenje svih novih lijekova koji se pojavljuju.

Pisane vijesti