Kokain
Kokain je stimulativna droga o kojoj se lako postane ovisan. Proizvodi se od lišća biljke koke porijeklom iz Južne Amerike. Izaziva osjećaj kratkotrajne euforije, energije i pričljivosti uz dodatne potencijalno opasne fizičke efekte poput ubrzanih otkucaja srca i pojačanog krvnog pritiska.
Crack je oblik kokaina koji se obrađuje kako bi se dobio rock crystal (također zvan i “freebase cocaine”) koji se može pušiti. Kristal se zagrijava za proizvodnju pare koja se apsorbira u krvotok kroz pluća. (Naziv „crack“ se odnosi na crackling sound (zvuk pucanja) koji se dobiva kada se kristal zagrijava.)
Intenzitet i trajanje ugodnog efekta kokaina ovisi o načinu na koji se koristi. Kokain koji se ubrizgava ili puši veoma brzo oslobađa drogu u krvotok i u mozak čim se postiže brži i jači ali kratkotrajniji osjećaj ugode (high) nego kod ušmrkavanja. Užitak od ušmrkavanja kokaina može trajati 15 do 30 minuta dok užitak od pušenja može trajati pet do deset minuta.
Kako bi zadržali osjećaj ugode (high) ljudi koji često konzumiraju kokain koriste drogu kroz a binge pattern – uzimajući drogu više puta u kratkom periodu i povećavajući dozu. Ova praksa može lako dovesti do ovisnosti, kronične bolesti kojoj se neprestano vraćamo (relaps) koja prouzrokuje promjene u mozgu i koju karakterizira neobuzdana žudnja za drogom bez obzira na posljedice.
Dugotrajnom uporabom kokain može uzrokovati dugoročne promjene u sistemu nagrada u mozgu kao i u ostalim sistemima u mozgu što može dovesti do ovisnosti. Dugotrajnom konzumiranjem često se razvija i tolerancija na kokain. Mnogi korisnici kokaina izjavljuju kako unatoč pokušajima ne uspijevaju postići prvotno zadovoljstvo koje su iskusili prilikom prvog konzumiranja. Neki korisni povećavaju svoje doze pokušavajući pojačati i produžiti ugodu (high), što može povećati rizik od dodatnih psiholoških i fizioloških učinaka.
Najozbiljnije od svega je to što konzumenti kokaina mogu doživjeti srčani ili moždani udar što može imati smrtne posljedice. Smrti prouzrokovane zlouporabom kokaina su često rezultat zastoja srca i prestanak disanja.
Konzumenti kokaina se također izlažu riziku zaraze HIV-om, čak i onda kada ne dijele štrcaljke ili drugi pribor za konzumiranje, budući da intoksikacija kokaina dovodi do smanjenja sposobnosti procjene što može dovesti do rizičnog seksualnog ponašanja.
Neki učinci konzumiranja kokaina ovise o metodi konzumacije. Šmrkanje kokaina, na primjer, može dovesti do gubitka osjeta njuha, krvarenja iz nosa, problema s gutanjem, promuklosti i kroničnim problemima s curenjem nosa. Kokain koje se proguta može dovesti do ozbiljne gangrene crijeva kao posljedica usporenog krvotoka. Kokain koji se ubrizgava pomoću šprice može dovesti do jakih alergijskih reakcija te može povećati rizik za dobivanjem HIV-a, hepatitisa C i ostalih bolesti koje se prenose krvlju.
Uzastopna konzumacija kokaina može dovesti do razdražljivosti, uznemirenosti i anksioznosti. Konzumenti kokaina mogu također iskusiti ozbiljnu paranoju – privremeno stanje full-blown paranoidne psihoze – pri čemu se gubi dodir sa stvarnošću i doživljavaju slušne halucinacije.
Kokain je još opasniji ukoliko se kombinira s drugim drogama ili alkoholom. Na primjer, kombinacija kokaina i heroina (poznata kao „speedball“) ima posebno veliki rizik od fatalnog predoziranja.
(EU)
Među mladim osobama (od 15 do 34 godina), životna prevalencija kokaina značajno varira od zemlje do zemlje, 0,7%-13,6%, s ponderiranim europskim prosjekom od 6,1%. 2013. godine uporaba kokaina unutar ove dobne skupine se kretala od 0,2% do 4,2%. Procjenjuje se da je oko 2,5 milijuna (1,9%) mladih Europljana konzumiralo kokain tijekom 2013.godine. Prema ESPAD istraživanju iz 2011. godine, životna prevalencija kokaina među 15-16-godišnjim učenicima iz članica zemalja EU i Norveške je između 1% i 2% u 13 zemalja. To je između 3% i 4% kod većine preostalih zemalja.
(HR)
Prema rezultatima istraživanja „Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske“ (2011.) životna prevalencija uzimanja kokaina se najvišom pokazala u dobnoj skupini 25-34 i iznosila je 5,1%, dok se općenito među uporabom ostalih droga, kokain našao na četvrtom mjestu, iza kanabisa, amfetamina i ecstasyja, i životna prevalencija je iznosila 2,3%. Kod muških ispitanika životna prevalencija je iznosila 3,2%, a ženskih 1,4% na uzorku od 4.756 ispitanika.
Prema „Analizi poliuporabe pojedinih sredstava ovisnosti i igranja igara na sreću u Hrvatskoj“ (2014.) životna prevalencija uporabe kokaina među odraslima koji su u mjesecu koji je prethodio istraživanju pili alkohol bila je 3,5%, u posljednjih godinu dana 0,8%, a u posljednjih mjesec dana 0,4%.
Prema „Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014.) životna prevalencija konzumiranja kokaina na 1.880 ispitanika je iznosila 2,6%.
Prema istraživačkom projektu „Dostupnost i cijene legalnih i ilegalnih droga u Republici Hrvatskoj“ (Doležal, 2013) na uzorku od 582 ispitanika 28,3% ispitanika je izjavilo da im je kokain potpuno, vrlo lako ili lako dostupan u 2012. godini.
Prema „Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014) 10,8% studenata je izjavilo da bi došlo vrlo lako ili lako do kokaina, dok 89,2% vrlo teško ili teško. Kao mjesto nabave najviše ih je izjavilo (41,7%) da im je dostupan u javnim prostorima zatvorenog tipa (klub, kafići…).
Prema izvještaju Zavoda za istraživanje mora i okoliša, Instituta Ruđer Bošković „Kvantitativno određivanje odabranih urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnoj vodi grada Zagreba“ (Terzić, 2012) pokazalo se da kokain spada pod tri najkorištenije droge, na drugom mjestu uz kanabis i heroin sa stopom od 134 ± 44g/dan. Također, potvrđen je značaj porast u konzumaciji kokaina vikendom u odnosu na radne dane te iako se njegova uporaba smanjila u 2011. godini, vratila se gotovo na jednaku stopu kao u 2009.
Kako se kokain konzumira?
Kokain u obliku praha se ili inhalira kroz nos (ušmrkava) gdje se apsorbira kroz tkivo nosa, ili se otapa u vodi i ubrizgava u krvotok.Crack je oblik kokaina koji se obrađuje kako bi se dobio rock crystal (također zvan i “freebase cocaine”) koji se može pušiti. Kristal se zagrijava za proizvodnju pare koja se apsorbira u krvotok kroz pluća. (Naziv „crack“ se odnosi na crackling sound (zvuk pucanja) koji se dobiva kada se kristal zagrijava.)
Intenzitet i trajanje ugodnog efekta kokaina ovisi o načinu na koji se koristi. Kokain koji se ubrizgava ili puši veoma brzo oslobađa drogu u krvotok i u mozak čim se postiže brži i jači ali kratkotrajniji osjećaj ugode (high) nego kod ušmrkavanja. Užitak od ušmrkavanja kokaina može trajati 15 do 30 minuta dok užitak od pušenja može trajati pet do deset minuta.
Kako bi zadržali osjećaj ugode (high) ljudi koji često konzumiraju kokain koriste drogu kroz a binge pattern – uzimajući drogu više puta u kratkom periodu i povećavajući dozu. Ova praksa može lako dovesti do ovisnosti, kronične bolesti kojoj se neprestano vraćamo (relaps) koja prouzrokuje promjene u mozgu i koju karakterizira neobuzdana žudnja za drogom bez obzira na posljedice.
Kako utječe na mozak?
Kokain je jaki stimulans središnjeg živčanog sustava koji pojačava izlučivanje neurotransmitera dopamina u mozgu koji reguliraju ugodu i pokrete.Dugotrajnom uporabom kokain može uzrokovati dugoročne promjene u sistemu nagrada u mozgu kao i u ostalim sistemima u mozgu što može dovesti do ovisnosti. Dugotrajnom konzumiranjem često se razvija i tolerancija na kokain. Mnogi korisnici kokaina izjavljuju kako unatoč pokušajima ne uspijevaju postići prvotno zadovoljstvo koje su iskusili prilikom prvog konzumiranja. Neki korisni povećavaju svoje doze pokušavajući pojačati i produžiti ugodu (high), što može povećati rizik od dodatnih psiholoških i fizioloških učinaka.
Koje su ostale posljedice?
Kokain utječe na ljudsko tijelo na različite načine. Sužava krvne žile, proširuje zjenice i povisuje tjelesnu temperaturu, ubrzava rad srca i povisuje krvi pritisak. Također može uzrokovati glavobolje i gastrointestinalne komplikacije poput boli u abdomenu i mučninu. Kokain utječe na smanjenje apetita te su stoga kronični konzumenti često pothranjeni.Najozbiljnije od svega je to što konzumenti kokaina mogu doživjeti srčani ili moždani udar što može imati smrtne posljedice. Smrti prouzrokovane zlouporabom kokaina su često rezultat zastoja srca i prestanak disanja.
Konzumenti kokaina se također izlažu riziku zaraze HIV-om, čak i onda kada ne dijele štrcaljke ili drugi pribor za konzumiranje, budući da intoksikacija kokaina dovodi do smanjenja sposobnosti procjene što može dovesti do rizičnog seksualnog ponašanja.
Neki učinci konzumiranja kokaina ovise o metodi konzumacije. Šmrkanje kokaina, na primjer, može dovesti do gubitka osjeta njuha, krvarenja iz nosa, problema s gutanjem, promuklosti i kroničnim problemima s curenjem nosa. Kokain koje se proguta može dovesti do ozbiljne gangrene crijeva kao posljedica usporenog krvotoka. Kokain koji se ubrizgava pomoću šprice može dovesti do jakih alergijskih reakcija te može povećati rizik za dobivanjem HIV-a, hepatitisa C i ostalih bolesti koje se prenose krvlju.
Uzastopna konzumacija kokaina može dovesti do razdražljivosti, uznemirenosti i anksioznosti. Konzumenti kokaina mogu također iskusiti ozbiljnu paranoju – privremeno stanje full-blown paranoidne psihoze – pri čemu se gubi dodir sa stvarnošću i doživljavaju slušne halucinacije.
Kokain je još opasniji ukoliko se kombinira s drugim drogama ili alkoholom. Na primjer, kombinacija kokaina i heroina (poznata kao „speedball“) ima posebno veliki rizik od fatalnog predoziranja.
Prevalencija
(EU)Među mladim osobama (od 15 do 34 godina), životna prevalencija kokaina značajno varira od zemlje do zemlje, 0,7%-13,6%, s ponderiranim europskim prosjekom od 6,1%. 2013. godine uporaba kokaina unutar ove dobne skupine se kretala od 0,2% do 4,2%. Procjenjuje se da je oko 2,5 milijuna (1,9%) mladih Europljana konzumiralo kokain tijekom 2013.godine. Prema ESPAD istraživanju iz 2011. godine, životna prevalencija kokaina među 15-16-godišnjim učenicima iz članica zemalja EU i Norveške je između 1% i 2% u 13 zemalja. To je između 3% i 4% kod većine preostalih zemalja.
(HR)
Prema rezultatima istraživanja „Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske“ (2011.) životna prevalencija uzimanja kokaina se najvišom pokazala u dobnoj skupini 25-34 i iznosila je 5,1%, dok se općenito među uporabom ostalih droga, kokain našao na četvrtom mjestu, iza kanabisa, amfetamina i ecstasyja, i životna prevalencija je iznosila 2,3%. Kod muških ispitanika životna prevalencija je iznosila 3,2%, a ženskih 1,4% na uzorku od 4.756 ispitanika.
Prema „Analizi poliuporabe pojedinih sredstava ovisnosti i igranja igara na sreću u Hrvatskoj“ (2014.) životna prevalencija uporabe kokaina među odraslima koji su u mjesecu koji je prethodio istraživanju pili alkohol bila je 3,5%, u posljednjih godinu dana 0,8%, a u posljednjih mjesec dana 0,4%.
Prema „Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014.) životna prevalencija konzumiranja kokaina na 1.880 ispitanika je iznosila 2,6%.
Broj liječenih u RH
Prema podacima iz Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2014. godini (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2014.), prema glavnom sredstvu uporabe liječeno je 132 ovisnika o kokainu, od toga najviše u dobnoj skupini 30-34 godina.Čistoća zaplijenjene droga tipa kokain u RH u 2014.
Kokainske smjese zaplijenjene u 2014. godini sadržavale su najčešće primjese: analgoantipiretik fenacetin, lokalni anestetik i antiaritmik lidokain, psihostimulans kofein, aminokiselinu kreatin, lokalne anestetike benzokain i prokain, šećer laktozu i šećerni alkohol manitol. Također, je utvrđena prisutnost antihelminitika levamisola, a u pojedinačnim slučajevima i antihistaminik hidroksizina. Kvantitativnim vještačenjem je bilo obuhvaćeno 129 predmeta s ukupno 340 uzoraka, pri čemu je minimalni udio kokainske baze iznosio 2,7%, maksimalni 88,7% i prosječni 39,1%. Od tih 129 predmeta, njih 67 s ukupno 90 uzoraka se odnosilo na količine do 1 grama tzv. „ulične doze“. U tim slučajevima minimalni udio kokainske baze je iznosio 2,7%, maksimalni 78,4% i prosječni 38,4% (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, 2014).Dostupnost u RH
Prema najčešće zaplijenjenim drogama u 2014. godini, kokain se nalazi na petom mjestu i s to najviše zabilježenih slučajeva u Istarskoj županiji i Gradu Zagrebu. S obzirom na 2013. godinu zabilježen je pad u količini zaplijene kokaina (Ministarstvo unutarnjih poslova, 2014).Prema istraživačkom projektu „Dostupnost i cijene legalnih i ilegalnih droga u Republici Hrvatskoj“ (Doležal, 2013) na uzorku od 582 ispitanika 28,3% ispitanika je izjavilo da im je kokain potpuno, vrlo lako ili lako dostupan u 2012. godini.
Prema „Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014) 10,8% studenata je izjavilo da bi došlo vrlo lako ili lako do kokaina, dok 89,2% vrlo teško ili teško. Kao mjesto nabave najviše ih je izjavilo (41,7%) da im je dostupan u javnim prostorima zatvorenog tipa (klub, kafići…).
Prema izvještaju Zavoda za istraživanje mora i okoliša, Instituta Ruđer Bošković „Kvantitativno određivanje odabranih urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnoj vodi grada Zagreba“ (Terzić, 2012) pokazalo se da kokain spada pod tri najkorištenije droge, na drugom mjestu uz kanabis i heroin sa stopom od 134 ± 44g/dan. Također, potvrđen je značaj porast u konzumaciji kokaina vikendom u odnosu na radne dane te iako se njegova uporaba smanjila u 2011. godini, vratila se gotovo na jednaku stopu kao u 2009.