Metamfetamin
Metamfetamin (koji se također između ostalog naziv i meth, crystal, chalk, and ice) je stimulans koji izaziva jaku ovisnost te je kemijski sličan amfetaminu. Ima oblik bijelog, bezmirisnog kristalnog praha gorkastog okusa.
Kako se konzumira?
Metamfetamin se konzumira oralno, pušenjem, šmrkanjem, putem injekcije ili se rastapa u vodi ili alkoholu. Pušenjem ili ubrizgavanjem droga veoma brzo dolazi do mozga te proizvodi trenutnu, intenzivnu euforiju. Iz razloga što zadovoljstvo brzo blijedi konzumenti često ponovno uzimaju novu dozu.
Kako utječe na mozak?
Metamfetamin povisuje količinu neurotransmitera dopamina što dovodi do velike količine kemikalije u mozgu. Dopamin je neurotransmiter koji sudjeluje u tjelesnom sustavu nagrada, motivacije, osjećaja ugode i s motoričkim funkcijama. Sposobnost metamfetamina da ubrzano otpusti dopamin u područje mozga koji percipira nagrađivanje stvara osjećaj euforije „rush“ ili „flash“ koji konzumenti mogu iskusiti. Ponovljeno konzumiranje metamfetamina može lako dovesti do ovisnosti – kronična recidivirajuća bolest koju karakterizira kompulzivna potraga za drogom i njezino konzumiranje.
Osobe koje duže vrijeme konzumiraju metamfetamin mogu osjećati anksioznost, zbunjenost, nesanicu, promjene raspoloženja te mogu iskazivati nasilna ponašanja. Također mogu pokazivati simptome psihoze kao što su paranoja, vizualne i slušne halucinacije i deluzije (na primjer osjećaj gmizanja insekata ispod kože).
Kronično konzumiranje metamfetamina prate kemijske i molekularne promjene u mozgu. Dijagnostičke pretrage pokazale su promjene u aktivnostima u sustavu dopamina koji je povezan sa smanjenim motoričkim sposobnostima i smanjenu sposobnost verbalnog učenja. U istraživanjima kroničnih konzumenata metamfetamina pronađene su ozbiljne strukturalne i funkcionalne promjene u područjima mozga zaduženima za emocije i sjećanje što se može objasniti mnogim emotivnim i kognitivnim problemima koje su ispitanici iskusili.
Neke od promjena u mozgu ostaju veoma drugo nakon prestanka konzumiranja metamfetamina iako se neke povrate ukoliko se duže vrijeme droga ne konzumira (to jest duže od godinu dana).
Osobe koje duže vrijeme konzumiraju metamfetamin mogu osjećati anksioznost, zbunjenost, nesanicu, promjene raspoloženja te mogu iskazivati nasilna ponašanja. Također mogu pokazivati simptome psihoze kao što su paranoja, vizualne i slušne halucinacije i deluzije (na primjer osjećaj gmizanja insekata ispod kože).
Kronično konzumiranje metamfetamina prate kemijske i molekularne promjene u mozgu. Dijagnostičke pretrage pokazale su promjene u aktivnostima u sustavu dopamina koji je povezan sa smanjenim motoričkim sposobnostima i smanjenu sposobnost verbalnog učenja. U istraživanjima kroničnih konzumenata metamfetamina pronađene su ozbiljne strukturalne i funkcionalne promjene u područjima mozga zaduženima za emocije i sjećanje što se može objasniti mnogim emotivnim i kognitivnim problemima koje su ispitanici iskusili.
Neke od promjena u mozgu ostaju veoma drugo nakon prestanka konzumiranja metamfetamina iako se neke povrate ukoliko se duže vrijeme droga ne konzumira (to jest duže od godinu dana).
Koji su ostali efekti?
Konzumiranje čak i mali doza metamfetamina može dovesti do mnogih istih fizičkih posljedica kao i konzumiranje nekog drugog stimulansa kao što je kokain ili amfetamin. To uključuje povećanu budnost, povećanu fizičku aktivnost, smanjeni apetit, ubrzano disanje, ubrzani rad srca, nepravilan rad srca, povišeni krvni pritisak i povećanu tjelesnu temperaturu.
Dugotrajno konzumiranje metamfetamina može imati mnoge negativne posljedice na fizičko zdravlje uključujući drastični gubitak težine, ozbiljne dentalne probleme („meth mouth“), kožne probleme prouzrokovane grebanjem kože.
Konzumiranje metamfetamina također povećava rizik dobivanja zaraznih bolesti poput HIV-a i hepatitisa B i C. Osoba se može zaraziti i kroz dijeljenje kontaminirane opreme za ubrizgavanje droge i kroz nezaštićeni seksualni odnos. Bez obzira na način konzumiranja metamfetamin utječe na sposobnost procjene i inhibicije što može dovesti do toga da osobe stupaju u ta rizična ponašanja.
Konzumiranje metamfetamina može također pogoršati napredovanje HIV-a/AIDS-a i njihovih posljedica. Istraživanja su pokazala kako HIV uzrokuje više ozljeda neurona i veće kognitivne smetnje kod osoba koje su HIV pozitivne i konzumiraju metamfetamin u odnosu na osobe koje su HIV negativne i konzumiraju ga.
Dugotrajno konzumiranje metamfetamina može imati mnoge negativne posljedice na fizičko zdravlje uključujući drastični gubitak težine, ozbiljne dentalne probleme („meth mouth“), kožne probleme prouzrokovane grebanjem kože.
Konzumiranje metamfetamina također povećava rizik dobivanja zaraznih bolesti poput HIV-a i hepatitisa B i C. Osoba se može zaraziti i kroz dijeljenje kontaminirane opreme za ubrizgavanje droge i kroz nezaštićeni seksualni odnos. Bez obzira na način konzumiranja metamfetamin utječe na sposobnost procjene i inhibicije što može dovesti do toga da osobe stupaju u ta rizična ponašanja.
Konzumiranje metamfetamina može također pogoršati napredovanje HIV-a/AIDS-a i njihovih posljedica. Istraživanja su pokazala kako HIV uzrokuje više ozljeda neurona i veće kognitivne smetnje kod osoba koje su HIV pozitivne i konzumiraju metamfetamin u odnosu na osobe koje su HIV negativne i konzumiraju ga.
Prevalencija
(EU)
Nedostatak je podataka o prevalenciji korištenja metamfetamina među općom populacijom budući da rutinski nadzor u Europi ne razlikuje amfetamin od metamfetamina. Međutim, metamfetamin je psihoaktivna droga koja se naširoko koristi u Sjevernoj Americi i zemljama Dalekog istoka. U Europi, amfetamin je dostupniji nego metamfetamin, s time da je njegova uporaba povijesno ograničena na Češku i pod zadnje, Slovačku.
(HR)
U Hrvatskoj je također nedostatak podataka o životnoj prevalenciji uporabe metamfetamina budući da se u istraživanjima rjeđe navodi kao zaseban tip droge, već se svrstava pod amfetamine, kao što je to u „Istraživanju prevalencije HIV-a, hepatitisa c i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Hrvatskoj“ (Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, 2015) gdje su podaci pokazali da je u posljednjih 12 mjeseci amfetamin/metamfetamin koristilo u Zagrebu 9,6% ispitanika, u Splitu 38,6% i Rijeci 7,2%. U posljednjih mjesec dana u Zagrebu je koristilo 1,35%, u Splitu 8,8% i Rijeci 28%. No ove podatke treba uzeti sa zadrškom budući da se metamfetamin zbraja s amfetaminom.
Nedostatak je podataka o prevalenciji korištenja metamfetamina među općom populacijom budući da rutinski nadzor u Europi ne razlikuje amfetamin od metamfetamina. Međutim, metamfetamin je psihoaktivna droga koja se naširoko koristi u Sjevernoj Americi i zemljama Dalekog istoka. U Europi, amfetamin je dostupniji nego metamfetamin, s time da je njegova uporaba povijesno ograničena na Češku i pod zadnje, Slovačku.
(HR)
U Hrvatskoj je također nedostatak podataka o životnoj prevalenciji uporabe metamfetamina budući da se u istraživanjima rjeđe navodi kao zaseban tip droge, već se svrstava pod amfetamine, kao što je to u „Istraživanju prevalencije HIV-a, hepatitisa c i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Hrvatskoj“ (Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, 2015) gdje su podaci pokazali da je u posljednjih 12 mjeseci amfetamin/metamfetamin koristilo u Zagrebu 9,6% ispitanika, u Splitu 38,6% i Rijeci 7,2%. U posljednjih mjesec dana u Zagrebu je koristilo 1,35%, u Splitu 8,8% i Rijeci 28%. No ove podatke treba uzeti sa zadrškom budući da se metamfetamin zbraja s amfetaminom.
Broj liječenih u RH
Prema podacima iz Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2014. godini (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2014.), od metamfetamina se liječilo 10 osoba i to najviše dobne skupine 25-29.
Čistoća zaplijenjene droga tipa metamfetamin u RH u 2014.
U 2014. godini metamfetamin je bio zaplijenjen u četiri predmeta s šest uzoraka u obliku praškaste materije, pri čemu je minimalni udio metamfetaminske baze iznosio 31,7%, maksimalni 80,2% i prosječni 66,2%. Primjese nisu određene (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, 2014).
Čistoća zaplijenjene droga tipa metamfetamin u RH u 2014.
U 2014. godini metamfetamin je bio zaplijenjen u četiri predmeta s šest uzoraka u obliku praškaste materije, pri čemu je minimalni udio metamfetaminske baze iznosio 31,7%, maksimalni 80,2% i prosječni 66,2%. Primjese nisu određene (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, 2014).
Dostupnost u RH
Prema istraživačkom projektu „Dostupnost i cijene legalnih i ilegalnih droga u Republici Hrvatskoj“ (Doležal, 2013) većina ispitanika (78,5%) odgovorilo je da ne zna gdje bi nabavilo metamfetamin, dok ih 10,9% smatra potpuno, vrlo lakom ili lako dostupnom drogom. Teško dostupnom 7,4% i 3,3% potpuno nedostupnom. Većina ispitanika (91,7%) je odgovorila da metamfetamin nabavlja preko dilera.
Prema „Kvantitativnom određivanju odabranih urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnoj vodi grada Zagreba“ (Terzić, 2012), koncentracija metamfetamina (MAMP) je u svim analiziranim uzorcima bila izrazito niska i uglavnom nije prelazila granicu određivanja.
Prema „Kvantitativnom određivanju odabranih urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnoj vodi grada Zagreba“ (Terzić, 2012), koncentracija metamfetamina (MAMP) je u svim analiziranim uzorcima bila izrazito niska i uglavnom nije prelazila granicu određivanja.