53. zasjedanje UN Komisije za droge, (Beč, 2010.)
Preko 160 predstavnika iz otprilike 55 nevladinih organizacija iz cijelog svijeta sudjeluje na 53. sjednici Odbora za narkotičke droge, koja se održava u Beču od 8. do 12. ožujka 2010. godine.
Nevladine organizacije sudjelovale su na plenarnim i neformalnim raspravama, kao i na raznim planiranim popratnim događajima, gdje su predstavljale glas osoba, obitelji i zajednica iz cijelog svijeta koje su direktno pogođene problemom droga.Bečki odbor za droge nevladinih organizacija po prvi se puta pridružio UNODC-u i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u organiziranju popratnog događanja o liječenju ovisnosti o drogama koje se održalo 11. ožujka.
Kao poseban gost predavač pojavio se glumac, autor i aktivist, Christopher Kennedy Lawford. Povijesno gledano, nevladine organizacije – posebice one u zemljama u razvoju – imale su ograničen pristup međunarodnim debatama i često nisu bile u mogućnosti pridonijeti i podijeliti svoje uvide u problematiku sa zemljama članicama i sustavom ujedinjenih naroda. 2007. g. UNODC je zajedno s Bečkim odborom za droge nevladinih organizacija, proveo projekt pod nazivom "Nakon 2008." kako bi utvrdili mogućnosti uključivanja nevladinih organizacija u politiku o drogama.
Nevladine organizacije sudjelovale su na plenarnim i neformalnim raspravama, kao i na raznim planiranim popratnim događajima, gdje su predstavljale glas osoba, obitelji i zajednica iz cijelog svijeta koje su direktno pogođene problemom droga.Bečki odbor za droge nevladinih organizacija po prvi se puta pridružio UNODC-u i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u organiziranju popratnog događanja o liječenju ovisnosti o drogama koje se održalo 11. ožujka.
Kao poseban gost predavač pojavio se glumac, autor i aktivist, Christopher Kennedy Lawford. Povijesno gledano, nevladine organizacije – posebice one u zemljama u razvoju – imale su ograničen pristup međunarodnim debatama i često nisu bile u mogućnosti pridonijeti i podijeliti svoje uvide u problematiku sa zemljama članicama i sustavom ujedinjenih naroda. 2007. g. UNODC je zajedno s Bečkim odborom za droge nevladinih organizacija, proveo projekt pod nazivom "Nakon 2008." kako bi utvrdili mogućnosti uključivanja nevladinih organizacija u politiku o drogama.
Govor izvršnog direktora UNODC-a gosp. Coste
U svom obraćanju na 53. sjednici Odbora za narkotičke droge (CND), koja je održana prošlog tjedna u Beču, izvršni direktor UNODC-a Antonio Maria Costa upozorio je da će neuspjeh u kontroliranju droga uzrokovati zdravstvenu katastrofu na svijet u razvoju. "Svijetu u razvoju nedostaje objekata za liječenje i provođenja zakona kojima bi se kontrolirale droge", rekao je ravnatelj UNODC-a. "Izgleda da su tu činjenicu zaboravili ljudi u bogatim zemljama koji pozivaju na popuštanje pri kontroli droga. Zašto osuditi treći svijet koji je ionako opustošen mnogim tragedijama, na neo kolonijalizam ovisnosti o drogama?" rekao je g. Costa.
Spomenuo je i niz znakova upozorenja: rastuću uporabu heroina u istočnoj Africi, kokaina u zapadnoj Africi i sintetičkih droga na Bliskom istoku i jugoistočnoj Aziji. Pozivajući se na zdravlje kao "prvi princip kontrole droga", g. Costa je rekao da je ovisnost o drogama stanje koje se može liječiti, ali je i upozorio da nejednakost među državama marginalizira siromašne koji nemaju pristup liječenju. "Dok bogati ovisnici odlaze u otmjene klinike, siromašne guraju na margine ili u zatvor", spomenuo je. UNODC surađuje s WHO-om na postizanju univerzalnog pristupa liječenju od ovisnosti o drogama te s UNAIDS-om kako bi spriječili širenje HIV-a među ovisnicima koji ubrizgavaju drogu.
Pročelnik UN-a za kontrolu droga je reako: "Moramo ne samo zaustaviti štetu koju uzrokuje droga: oslobodimo i kapacitet droga da čine dobro". Podsjetio je Odbor da ova, naoko radikalna ideja datira još iz početaka kontrole droga: preambula Konvencije iz 1961. prepoznaje da "medicinska upotreba opojnih droga nastavlja biti nezamjenjiva za olakšanje boli i patnje". Pozvao je zemlje članice da prebrode kulturne i socio ekonomske faktore "koji uskraćuju Nigerijcu koji boluje od AIDS-a ili meksičkom pacijentu koji ima rak morfij koji se nudi njihovim talijanskim ili američkim dvojnicima". Isto tako, pozvao je i na veće poštivanje ljudskih prava. "Širom svijeta milijuni ljudi (uključujući i djecu) koje se ulovi u konzumiranju droga završe u zatvoru, a ne na liječenju.
U nekim zemljama liječenje se svodi na okrutno, ponižavajuće kažnjavanje- ekvivalent mučenju. Ljude osuđuju na smrt za prekršaje vezane uz droge, ili ih ubijaju odredi koji djeluju izvan okvira sudstva" rekao je g. Costa. "Kao ljudska bića, kao i članovi zajednice civiliziranih nacija, imamo zajedničku odgovornost da to zaustavimo. Ljudi koji konzumiraju droge, ili su iza rešetaka, nisu izgubili ljudskost ili ljudska prava". Ravnatelj UNODC-a upozorio je na rastuću prijetnju sigurnosti koju predstavlja droga. "Ulozi su visoki: malo je pitanja dobilo toliko pažnje kao trgovanje drogom u Vijeću sigurnosti zadnjih nekoliko mjeseci", napomenuo je g. Costa. "Ukoliko se zemlje članice efikasno ne pozabave s prijetnjom organiziranog kriminala, njihova sigurnost – pa čak i suverenitet – bit će ugroženi, i nastavit će se ponovo pozivi da se odbace konvencije UN-a o drogama, za koje kritičari tvrde da su uzrok problema kriminala“, rekao je. Naglasio je i potrebu za većom pažnjom prema sigurnosti, pravdi i razvoju ranjivih područja – proces koji UNODC podržava na Balkanu, srednjoj i zapadnoj Aziji, Mezoamerici te istočnoj i zapadnoj Africi.
Na ovoj, osmoj i zadnjoj sjednici CND-a, g. Costa je s ponosom govorio kako je UNODC "pomagao zemljama članicama u tome da politika o drogama postane osjetljivija na potrebe onih koji su tim problemom najviše pogođeni, kroz cijeli lanac industrije droga: od siromašnih farmera koji je uzgajaju, do očajnih ovisnika koji je konzumiraju, kao i one koji se nađu u sredini."
Rekao je i slijedeće: "U tom procesu pomogli smo učiniti rasprave manje dogmatskima, skupili smo dokaze kojima smo obogatili politiku, i pružili smo pomoć u smanjenju ranjivosti. Uporno smo težili poništenju sterilne rasprave između onih koji sanjaju o svijetu bez droga i onima koji teže prema takvom svijetu." No ipak, upozorio je i na malodušnost i nedostatak resursa, za kontrolu droga, ali i za UNODC. Opisao je trenutni stupanju financiranja Ureda kao "neodrživ".
Spomenuo je i niz znakova upozorenja: rastuću uporabu heroina u istočnoj Africi, kokaina u zapadnoj Africi i sintetičkih droga na Bliskom istoku i jugoistočnoj Aziji. Pozivajući se na zdravlje kao "prvi princip kontrole droga", g. Costa je rekao da je ovisnost o drogama stanje koje se može liječiti, ali je i upozorio da nejednakost među državama marginalizira siromašne koji nemaju pristup liječenju. "Dok bogati ovisnici odlaze u otmjene klinike, siromašne guraju na margine ili u zatvor", spomenuo je. UNODC surađuje s WHO-om na postizanju univerzalnog pristupa liječenju od ovisnosti o drogama te s UNAIDS-om kako bi spriječili širenje HIV-a među ovisnicima koji ubrizgavaju drogu.
Pročelnik UN-a za kontrolu droga je reako: "Moramo ne samo zaustaviti štetu koju uzrokuje droga: oslobodimo i kapacitet droga da čine dobro". Podsjetio je Odbor da ova, naoko radikalna ideja datira još iz početaka kontrole droga: preambula Konvencije iz 1961. prepoznaje da "medicinska upotreba opojnih droga nastavlja biti nezamjenjiva za olakšanje boli i patnje". Pozvao je zemlje članice da prebrode kulturne i socio ekonomske faktore "koji uskraćuju Nigerijcu koji boluje od AIDS-a ili meksičkom pacijentu koji ima rak morfij koji se nudi njihovim talijanskim ili američkim dvojnicima". Isto tako, pozvao je i na veće poštivanje ljudskih prava. "Širom svijeta milijuni ljudi (uključujući i djecu) koje se ulovi u konzumiranju droga završe u zatvoru, a ne na liječenju.
U nekim zemljama liječenje se svodi na okrutno, ponižavajuće kažnjavanje- ekvivalent mučenju. Ljude osuđuju na smrt za prekršaje vezane uz droge, ili ih ubijaju odredi koji djeluju izvan okvira sudstva" rekao je g. Costa. "Kao ljudska bića, kao i članovi zajednice civiliziranih nacija, imamo zajedničku odgovornost da to zaustavimo. Ljudi koji konzumiraju droge, ili su iza rešetaka, nisu izgubili ljudskost ili ljudska prava". Ravnatelj UNODC-a upozorio je na rastuću prijetnju sigurnosti koju predstavlja droga. "Ulozi su visoki: malo je pitanja dobilo toliko pažnje kao trgovanje drogom u Vijeću sigurnosti zadnjih nekoliko mjeseci", napomenuo je g. Costa. "Ukoliko se zemlje članice efikasno ne pozabave s prijetnjom organiziranog kriminala, njihova sigurnost – pa čak i suverenitet – bit će ugroženi, i nastavit će se ponovo pozivi da se odbace konvencije UN-a o drogama, za koje kritičari tvrde da su uzrok problema kriminala“, rekao je. Naglasio je i potrebu za većom pažnjom prema sigurnosti, pravdi i razvoju ranjivih područja – proces koji UNODC podržava na Balkanu, srednjoj i zapadnoj Aziji, Mezoamerici te istočnoj i zapadnoj Africi.
Na ovoj, osmoj i zadnjoj sjednici CND-a, g. Costa je s ponosom govorio kako je UNODC "pomagao zemljama članicama u tome da politika o drogama postane osjetljivija na potrebe onih koji su tim problemom najviše pogođeni, kroz cijeli lanac industrije droga: od siromašnih farmera koji je uzgajaju, do očajnih ovisnika koji je konzumiraju, kao i one koji se nađu u sredini."
Rekao je i slijedeće: "U tom procesu pomogli smo učiniti rasprave manje dogmatskima, skupili smo dokaze kojima smo obogatili politiku, i pružili smo pomoć u smanjenju ranjivosti. Uporno smo težili poništenju sterilne rasprave između onih koji sanjaju o svijetu bez droga i onima koji teže prema takvom svijetu." No ipak, upozorio je i na malodušnost i nedostatak resursa, za kontrolu droga, ali i za UNODC. Opisao je trenutni stupanju financiranja Ureda kao "neodrživ".
- Za više informacija o CND-u i kompletan prijepis govora g. Coste, posjetitie web stranicu UNODC-a na www.unodc.org.
- Bilješka o sudjelovanju na 53. zasjedanju UN Komisije za droge