Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC), (2012.)

Dana 02. svibnja 2012., u prostorijama Ministarstva zdravlja u Zagrebu, predstavljeni su rezultati međunarodnog istraživanja "Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi - The Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) 2009/2010".

Nositelj istraživanja je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, glavni istraživač prim.dr.sc. Marina Kuzman, a članovi istraživačkog tima su dr. Iva Pejnović Franelić, dr. Ivana Pavić Šimetin i ing. Mario Hemen. Istraživanje provedeno uz potporu Grada Zagreba - Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje. HBSC istraživanje provedeno je u 2010. godini, a ispitano je 6.262 učenika (3.018 dječaka i 3.244 djevojčica). Po dobnim grupama to su: 11-godišnjaci - 1.906 ispitanika, 13-godišnjaci - 1.943 ispitanik i u dobnoj grupi 15-godišnjaka - 2.413 ispitanika.

Ovdje ili klikom na sliku može se preuzeti publikaciju koja sadrži rezultate za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb. Rezultate cjelokupnog međunarodnog istraživanja možete pronaći na stranicama HBSC.

O istraživanju "HBSC"…

Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi je međunarodno istraživanje koje podupire Svjetska zdravstvena organizacija – Regionalni ured za Europu. Započelo je još 1982. godine u tri zemlje – Finskoj, Norveškoj i Engleskoj. Prva međunarodna studija provedena je u školskoj godini 1983/84. i od tada se provodi svake četiri godine.

U 2010. godini istraživanje je istovremeno provedeno u 39 zemalja Europe te u SAD-u i Kanadi. U Hrvatskoj je istraživanje 2010. godine provedeno treći put (prvo 2002. godine), na uzorku od oko 5.000 učenika 5. i 7. razreda osnovnih škola i 1. razreda srednjih škola.

Svrha je istraživanja pružiti uvid u zdravlje djece i adolescenata te što bolje razumjeti ponašanje u vezi sa zdravljem i stilove življenja u određenom društvenom kontekstu i okruženju.

Ciljevi istraživanja su:

• pratiti u određenim vremenskim razmacima zdravlje i ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi,


• istražiti utjecaje koje na načine življenja i ponašanja mladih imaju škola, obitelj i drugi društveni čimbenici,


• utjecati na razvoj programa i politike s ciljem promicanja zdravlja djece i mladih,


• poticati interdisciplinarna znanstvena istraživanja o zdravlju mladih i ponašanju u vezi sa zdravljem, kroz međunarodnu mrežu znanstvenika zainteresiranih za to područje.


 

Ciljne grupe istraživanja su djeca od 11, 13 i 15 godina. Uzorak u svakoj dobnoj skupini čini oko 1.500 djece odabrane metodom slučajnih brojeva iz popisa razreda Ministarstva prosvjete i športa. Podatci iz svih zemalja uvršteni su u međunarodnu bazu podataka koju održava Univerzitet u Bergenu, Norveška.

Primjena međunarodnog standardiziranog upitnika omogućava prikupljanje istovjetnih podataka u svim zemljama sudionicama, omogućavajući kvantifikaciju ključnih ponašanja u vezi sa zdravljem, zdravstvenih pokazatelja i varijabli okruženja. Takvi podatci omogućavaju usporedbu među zemljama, a također i procjenu trendova kako za sve tako i za pojedine zemlje.

Cilj HBSC projekta nije samo praćenje i istraživanje, već i obavještavanje javnosti i svih profesionalaca koji se bave mladima, kao i utjecaj na politiku kako bi podržala i omogućila programe i aktivnosti zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja usmjerene upravo na potrebe proizašle iz nalaza istraživanja.

Rezultati istraživanja bili su upotrebljavani i još se upotrebljavaju u razvoju politike promicanja zdravlja te programa i aktivnosti usmjerenih djeci i mladima u svim zemljama sudionicama. S ključnim je nalazima upoznata i najšira javnost kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Podatci se mogu koristiti na dva temeljna načina: za praćenje trendova pojavnosti i/ili promjena određenih ponašanja ili za znanstvenu analizu povezanosti zdravlja i ponašanja te čimbenika koji na to utječu.

Neki mogući načini korištenja HBSC rezultata:

• dobivanje temeljnih podataka i utvrđivanje učestalosti određenih navika i ponašanja koji omogućavaju uvid u zdravlje i utjecaje na njega,


• posebno usmjeravanje na specifične probleme važne na nacionalnoj razini, koji odstupaju od međunarodnog prosjeka (na pr. učestala uporaba lijekova),


• doprinos razvoju projekta Europske mreže škola koje promiču zdravlje, koji je zajednički projekt Svjetske zdravstvene organizacije, Vijeća Europe i Europske Unije,


• djelovanje kao poticaj za razvoj zdravstvene politike usmjerene zdravlju, edukaciji i konkretnim aktivnostima u praksi


 

Preuzeto sa Internet stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: www.hzjz.hr/skolska/hbsc_10.htm